Pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a u organizaciji Veleposlanstva Republike pri Svetoj Stolici 12. studenog 2024. godine prof. dr. sc. Jasna Horvat i prof. dr. sc. Josipa Forjan predstavile su ulogu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u brendiranju Republike Hrvatske kulturom. Predstavljanje naslova “Večer glagoljice” održano je u večernjim satima na engleskom jeziku u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima.
Važnost ovoga događaja potvrdila je nazočnost visokih uglednika među kojima su se nalazili mons. Petar Rajič, apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, Tea Zupičić, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, mons. Janusz Błachowiak i mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog Tajništva Svete Stolice, o. Bernard Ardura O. Praem., predsjednik emeritus Papinskog odbora za povijesne znanosti te brojni veleposlanici i drugi predstavnici diplomatskog zbora pri Svetoj Stolici i članovi hrvatske rimske zajednice.
Pozdravna riječ rektora Zavoda Marka Đurina usmjerila je pozornost posjetitelja na podudarnost koja je spojila razdoblje dugo 62 godina. Naime, za održavanja II. vatikanskog sabora u bazilici sv. Petra 12. studenog 1962. slavljena je misa na staroslavenskom jeziku koju je pred koncilskim očima predvodio tadašnji šibenski biskup Josip Arnerić. Don Marko Đurin istaknuo je da su Hrvatska crkva sv. Jeronima i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima najstarije ustanove koje hrvatski narod ima izvan svoje matične domovine, a čije utemeljenje seže u daleko 15. stoljeće.
Nazočne uzvanike pozdravila je i Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Nakon riječi državne tajnice započeo je program Večeri glagoljice koji je uz predavački dio sadržavao izložbu Glagoljicu u kružnoj kreativnosti te predstavljanje engleskih prijevoda knjiga osječkih znanstvenica. Riječ je o romanu AzJasne Horvat i znanstveno-istraživačkoj studiji Brendiranje kulturom: glagoljica čije autorstvo supotpisuju Jasna Horvat i Josipa Forjan, a dostupne su u otvorenom pristupu (www.andizet.hr).
Navođenjem poveznica kojima je Večer glagoljice spojile uzvanike i osječke znanstvenice, Jasna Horvat istaknula je ulogu Josipa Jurja Strossmayera, rođenjem Osječanina, a životnim ostvarenjima utemeljitelja HAZU-a. Naglasila je kako je osječko sveučilište jedino koje nosi ime po hrvatskom ugledniku te je time jedino javno sveučilište Republike Hrvatske koje uspješno brendira vlastitu tradiciju. Na tragu takvih spoznaja Jasna Horvat opisala je ulogu Josipa Jurja Strossmayera u njezinu nagrađivanom romanu Az posvećenom glagoljici i svetom Konstantinu Ćirilu, zaštitniku Europe i tvorcu glagoljice.
Josipa Forjan predstavila je projekt opisan u knjizi Brendiranje kulturom: glagoljica. Istaknula je roman Az Jasne Horvat ishodišnom točkom u desetogodišnjoj izgradnji Modela kružne kreativnosti čiji je cilj ponuditi rješenja “kako osvajati glagoljicom u novom mileniju” te Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, grad Osijek i Republiku Hrvatsku brendirati kulturom.
Zainteresirani uzvanici imali su prigodu upoznati se s trećinom projekata proisteklim iz razvoja Modela kružne kreativnosti, a uspostavljenim i eksperimentalno provjerenim na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Riječ je o Auli glagoljice, središnjem prostoru Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji povezuje suvremeno doba sa simboličkim vrijednostima glagoljičkih znakova, njihovih poruka i višestoljetne geneze glagoljičkog pisma. Potom su predstavljeni Ljudska sunčana ura Ekonomskog fakulteta u Osijeku čiji su ključni elementi brojevne oznake sati ispisane glagoljicom, Igra Glagoljon postavljena u prostorima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, medalja Ave načinjena prigodom proslave 60.-te obljetnice Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Virtualni alkar – aplikacija za virtualnu vizualizaciju glagoljskih znakova.
Prije nego što će posjetitelje pozvati na otvorenje izložbe Glagoljica u kružnoj kreativnosti, autorice su podsjetile na metodičku dosjetljivost glagoljice koja istodobno opismenjuje i širi kršćanstvo, odnosno širi znanje i brendira temeljnu ideju. Naglasile su da takav učinak istražuju u svojim istraživanjima poučavanjima, a da je njihova primjena već danas potvrđena u marketingu, metodici, informacijskim znanostima. U završnoj misli citiran je Papa Franjo koji je 5. studenoga 2024., tijekom posjeta Papinskom sveučilištu Gregoriana, poručio da sveučilišta moraju biti “kuće srca” s manje statičnih govornica, a više okruglih stolova za kojima su svi uključeni “prosjaci znanja koji dodiruju rane povijesti”. Na tragu takvih misli, uzvanici su pozvani podijeliti iskustva i razmišljanja uz izloške prikazane na izložbi Glagoljica u kružnoj kreativnosti.
