Uvod
Studijski smjer “Ekonomska politika i regionalni razvitak” omogućava studentima razvijanje široke perspektive vezane uz kreiranje i provođenje ekonomske politike i analize koja se pojavljuje kao osnovica stvaranje uravnoteženog i održivog razvitka na svim razinama.
Razlozi pokretanja studija:
- Težnja Hrvatske ka razvijanju gospodarstva utemeljenog na znanju, koje je i visoko konkurentno, izvozno propulzivno, inovativno i fleksibilno, umreženo s ostalim europskim državama, a također i bogato te regionalno dinamično uravnoteženo, zahtijeva adekvatnu ekonomsku politiku na svim razinama: makroekonomskoj, regionalnoj i lokalnoj, ali i mikroekonomskoj.
- U usporedbi s referentnim zemljama Srednje i Istočne Europe, kakve su Slovenija, Češka Republika i Mađarska, ili nama bliskim razvijenim zemljama po broju stanovnika – Irskoj i Finskoj, gospodarsko zaostajanje Hrvatske je evidentno. Tome u prilog govore primarno podaci o bruto domaćem proizvodu per capita, nezaposlenosti, izvoznoj propulzivnosti, obrazovnoj strukturi stanovništva, konkurentnosti, itd. Tom gospodarskom zaostajanju Hrvatske, izuzev Domovinskog rata, doprinjeo je također i neadekvatan obrazovni sustav, nedovoljno razvojno orijentirana ekonomska politika te regionalna neravnoteža. Studij “Ekonomska politika i regionalni razvitak” ima za namjeru upravo doprinjeti rješavanju uočenih nedostataka.
- Obrazovanje ima odlučujuću ulogu u stvaranju ekonomije utemeljene na znanju. O razini i kvaliteti obrazovanosti, kao i spremnosti i kapacitabilnosti ljudi za kontinuirano, doživotno učenje i holističko učenje za promjene ovisi u kojem će stupnju cijelo društvo, obrazovanje (sveučilišta) i ljudi biti spremni adekvatno reagirati na turbulentne, nestabilne i međupovezane promjene u okruženju i na druge izazove današnjice. Dostizanje cilja Europske unije postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo u znanjem utemeljenoj ekonomiji, sposobno za održivi rast, za kreiranje novih radnih mjesta i veću socijalnu koheziju ultimativno će ovisiti o tome koliko je sveučilište uspješno. Iako sveučilišta trebaju biti pokretači promjena, kreativnosti i inovativnosti, često se ponašaju prerigidno. Promjene u današnjim društvima i zahtjevi za specifičnim znanjima, vode reformatore sveučilišta širom svijeta da poklone pozornosti pitanju u kojoj mjeri današnja sveučilišta mogu osposobiti studente za posao. Mnogi su zaključili da sveučilišta trebaju temeljito restrukturiranje. Upravo je to bila ideja vodilja u profiliranju studija “Ekonomska politika i regionalni razvitak”.
- Regionalna se neravnoteža ispoljava kroz razlike u regionalnoj razvijenosti, u gospodarskom, društvenom, demografskom, ekološkom i inom zaostajanju pojedinih regija, stupnju i brzini urbaniziranosti, stupnju motiviranosti i kulturi, razini poduzetničke razvijenosti, razini perspektivnosti, itd. Regionalna neravnoteža promatrana kroz navedene dimenzije ne pridonosi razvijanju ekonomije utemeljene na znanju, te većoj uspješnosti i povećanju bogatstva. Stoga je nužno da aktiviranje neiskorištenih, a postojećih razvojnih regionalnih potencijala, inoviranje, razvijanje i iniciranje novih potencijala, njihova ekonomska valorizacija te ostvarenje i očuvanje regionalnih vrijednosti (kulturnih, ekonomskih, ekoloških) poprimi novu dimenziju i nadvlada onu prema kojoj je problem regionalizma u Hrvatskoj politički neprihvatljiva i opasna, ili pak sterilna tema. Problem i važnost postizanje i očuvanje dinamične regionalne ravnoteže, tj. regionalne ravnoteže promatrane tijekom vremena, nije prepoznat kao takav isključivo u okviru ovog studija, ili sporadično u hrvatskim okvirima. Naprotiv, problem je s kojim se susreću i druge zemlje i integracije. Primjerice, Europska unija čijom članicom i Hrvatska želi postati, proglasila je regionalnu politiku kao jednu od najbitnijih politika. Nejednakost koja je bila evidentna i prije proširenja Europske unije s 10 novih članica (1.05.2004.g.) sada je izraženija. Odgovornost za njezino prevladavanje Europska unija smatra da snosi i ona sama. Solidarnost između građana Europske unije, ekonomski i socijalni progres te kohezija je kao takva zapisana u preambuli Sporazuma iz Amsterdama. A u okviru je samog Sporazum istaknuto:”… the Community shall aim at reducing disparities between the levels of development of the various regions and the backwardness of the least favoured regions or islands, including rural areas” (članak 158). Upravo stoga, Europska Unija potiče stvaranje regionalne ravnoteže kroz svoje fondove (strukturalne fondove i Kohezijski fond).
- Postojeći hrvatskih obrazovni sustav visokoškolskih institucija nije pružao dovoljno fokusiranih i kvalitetnih znanja koji bi mogli udovoljiti takvim razvojnim potrebama Hrvatske. Do sada ekonomski fakulteti u Hrvatskoj ne omogućavaju specijalizaciju u području ekonomske politike i regionalnog razvitka. Primjerice, Ekonomski fakultet u Osijeku omogućava stjecanje osnovnih ekonomskih saznanja te posebno specijalizaciju u područje financijskog i marketing managementa. Novi studij koji Fakultet predlaže ima za cilj produbiti upravo saznanja iz područja ekonomije uz fokus na ekonomsku politiku i regionalni razvitak.
- Iako je na tržištu rada u Hrvatskoj i u Osječko-baranjskoj županiji veliki broj nezaposlenih, osjetan je nedostatak analitičkih vještina i širih ekonomskih znanja, a posebice onih upravljačkog karaktera koji omogućavaju kreiranje i analizu adekvatne ekonomske politike na svim razinama: zemlje, regije, lokalne uprave i samouprave, javnih poduzeća i neprofitnih ustanova, itd.
- Intrigantnost i potreba izučavanja ekonomske politike i regionalnog razvitka potvrđena je kako u brojnim teorijskim radovima i empirijskim istraživanjima, tako i u studijima diljem svijeta. Primjerice, zapaženi su sljedeći diplomski ili doktoralni studiji: Ekonomska analiza i politika na Stanford University; Ekonomska politika na Australian National University, Faculty of Economics and Commerce iz Canberre; Analiza ekonomske politike, University in Maryland u Baltimore; Regionalna ekonomska politika na Kyoto Gauken University; Regionalni razvoj na University of Quinsland u Australiji; Ekonomija razvoja, Oxford University, Department of Economics; Europska ekonomska integracija i ekonomska politika na Universitas Carolinae Pragensis, Economic Faculty u Pragu; ili cijeli fakulteti, poput Cambridge University u Cambridgeu, Faculty of Economics and Politics, ili Faculty of European Studies and Regional Development.
| 06.05.2013.
Studijski smjer “Ekonomska politika i regionalni razvitak” omogućava studentima razvijanje široke perspektive vezane uz kreiranje i provođenje ekonomske politike i analize koja se pojavljuje kao osnovica stvaranje uravnoteženog i održivog razvitka na svim razinama.
Razlozi pokretanja studija:
- Težnja Hrvatske ka razvijanju gospodarstva utemeljenog na znanju, koje je i visoko konkurentno, izvozno propulzivno, inovativno i fleksibilno, umreženo s ostalim europskim državama, a također i bogato te regionalno dinamično uravnoteženo, zahtijeva adekvatnu ekonomsku politiku na svim razinama: makroekonomskoj, regionalnoj i lokalnoj, ali i mikroekonomskoj.
- U usporedbi s referentnim zemljama Srednje i Istočne Europe, kakve su Slovenija, Češka Republika i Mađarska, ili nama bliskim razvijenim zemljama po broju stanovnika – Irskoj i Finskoj, gospodarsko zaostajanje Hrvatske je evidentno. Tome u prilog govore primarno podaci o bruto domaćem proizvodu per capita, nezaposlenosti, izvoznoj propulzivnosti, obrazovnoj strukturi stanovništva, konkurentnosti, itd. Tom gospodarskom zaostajanju Hrvatske, izuzev Domovinskog rata, doprinjeo je također i neadekvatan obrazovni sustav, nedovoljno razvojno orijentirana ekonomska politika te regionalna neravnoteža. Studij “Ekonomska politika i regionalni razvitak” ima za namjeru upravo doprinjeti rješavanju uočenih nedostataka.
- Obrazovanje ima odlučujuću ulogu u stvaranju ekonomije utemeljene na znanju. O razini i kvaliteti obrazovanosti, kao i spremnosti i kapacitabilnosti ljudi za kontinuirano, doživotno učenje i holističko učenje za promjene ovisi u kojem će stupnju cijelo društvo, obrazovanje (sveučilišta) i ljudi biti spremni adekvatno reagirati na turbulentne, nestabilne i međupovezane promjene u okruženju i na druge izazove današnjice. Dostizanje cilja Europske unije postati najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo u znanjem utemeljenoj ekonomiji, sposobno za održivi rast, za kreiranje novih radnih mjesta i veću socijalnu koheziju ultimativno će ovisiti o tome koliko je sveučilište uspješno. Iako sveučilišta trebaju biti pokretači promjena, kreativnosti i inovativnosti, često se ponašaju prerigidno. Promjene u današnjim društvima i zahtjevi za specifičnim znanjima, vode reformatore sveučilišta širom svijeta da poklone pozornosti pitanju u kojoj mjeri današnja sveučilišta mogu osposobiti studente za posao. Mnogi su zaključili da sveučilišta trebaju temeljito restrukturiranje. Upravo je to bila ideja vodilja u profiliranju studija “Ekonomska politika i regionalni razvitak”.
- Regionalna se neravnoteža ispoljava kroz razlike u regionalnoj razvijenosti, u gospodarskom, društvenom, demografskom, ekološkom i inom zaostajanju pojedinih regija, stupnju i brzini urbaniziranosti, stupnju motiviranosti i kulturi, razini poduzetničke razvijenosti, razini perspektivnosti, itd. Regionalna neravnoteža promatrana kroz navedene dimenzije ne pridonosi razvijanju ekonomije utemeljene na znanju, te većoj uspješnosti i povećanju bogatstva. Stoga je nužno da aktiviranje neiskorištenih, a postojećih razvojnih regionalnih potencijala, inoviranje, razvijanje i iniciranje novih potencijala, njihova ekonomska valorizacija te ostvarenje i očuvanje regionalnih vrijednosti (kulturnih, ekonomskih, ekoloških) poprimi novu dimenziju i nadvlada onu prema kojoj je problem regionalizma u Hrvatskoj politički neprihvatljiva i opasna, ili pak sterilna tema. Problem i važnost postizanje i očuvanje dinamične regionalne ravnoteže, tj. regionalne ravnoteže promatrane tijekom vremena, nije prepoznat kao takav isključivo u okviru ovog studija, ili sporadično u hrvatskim okvirima. Naprotiv, problem je s kojim se susreću i druge zemlje i integracije. Primjerice, Europska unija čijom članicom i Hrvatska želi postati, proglasila je regionalnu politiku kao jednu od najbitnijih politika. Nejednakost koja je bila evidentna i prije proširenja Europske unije s 10 novih članica (1.05.2004.g.) sada je izraženija. Odgovornost za njezino prevladavanje Europska unija smatra da snosi i ona sama. Solidarnost između građana Europske unije, ekonomski i socijalni progres te kohezija je kao takva zapisana u preambuli Sporazuma iz Amsterdama. A u okviru je samog Sporazum istaknuto:”… the Community shall aim at reducing disparities between the levels of development of the various regions and the backwardness of the least favoured regions or islands, including rural areas” (članak 158). Upravo stoga, Europska Unija potiče stvaranje regionalne ravnoteže kroz svoje fondove (strukturalne fondove i Kohezijski fond).
- Postojeći hrvatskih obrazovni sustav visokoškolskih institucija nije pružao dovoljno fokusiranih i kvalitetnih znanja koji bi mogli udovoljiti takvim razvojnim potrebama Hrvatske. Do sada ekonomski fakulteti u Hrvatskoj ne omogućavaju specijalizaciju u području ekonomske politike i regionalnog razvitka. Primjerice, Ekonomski fakultet u Osijeku omogućava stjecanje osnovnih ekonomskih saznanja te posebno specijalizaciju u područje financijskog i marketing managementa. Novi studij koji Fakultet predlaže ima za cilj produbiti upravo saznanja iz područja ekonomije uz fokus na ekonomsku politiku i regionalni razvitak.
- Iako je na tržištu rada u Hrvatskoj i u Osječko-baranjskoj županiji veliki broj nezaposlenih, osjetan je nedostatak analitičkih vještina i širih ekonomskih znanja, a posebice onih upravljačkog karaktera koji omogućavaju kreiranje i analizu adekvatne ekonomske politike na svim razinama: zemlje, regije, lokalne uprave i samouprave, javnih poduzeća i neprofitnih ustanova, itd.
- Intrigantnost i potreba izučavanja ekonomske politike i regionalnog razvitka potvrđena je kako u brojnim teorijskim radovima i empirijskim istraživanjima, tako i u studijima diljem svijeta. Primjerice, zapaženi su sljedeći diplomski ili doktoralni studiji: Ekonomska analiza i politika na Stanford University; Ekonomska politika na Australian National University, Faculty of Economics and Commerce iz Canberre; Analiza ekonomske politike, University in Maryland u Baltimore; Regionalna ekonomska politika na Kyoto Gauken University; Regionalni razvoj na University of Quinsland u Australiji; Ekonomija razvoja, Oxford University, Department of Economics; Europska ekonomska integracija i ekonomska politika na Universitas Carolinae Pragensis, Economic Faculty u Pragu; ili cijeli fakulteti, poput Cambridge University u Cambridgeu, Faculty of Economics and Politics, ili Faculty of European Studies and Regional Development.
| 06.05.2013.
