Svrha je ovog diplomskog rada sistematizirati najčešće izazove mikro malih i srednjih poduzeća tijekom pandemije Covid-19, te analizirati i ocijeniti strateške reakcija poduzeća na poteškoće u poslovanju. Studenti će imati priliku provesti kvalitativnu ili kvantitativnu analizu intenziteta i percepcije značaja pojedinih tipova poslovnih poteškoća kao  i percepcije uloge i važnosti određenog oblika strateške reakcije odabranih slučajeva iz poslovne prakse.

Suvremeni poslovni subjekti u svrhu neutraliziranja narastajuće neizvjesnosti u okruženju pribjegavaju korištenju postojećih scenarija razvoja gospodarskih aktivnosti ili razvijanju i analiziranju vlastitih scenarija. Studenti će identificirati i sistematizirati referentnu literaturu vezanu uz korištenje ili razvijanje analize scenarija, izdvojiti primjere dobre prakse ili  modele scenarija te ih kritički evaluirati njihovu ulogu u postizanju konkurentske prednosti. Studenti mogu koristiti izabrane primjere poslovnih slučajeva, te ocijeniti aplikativnost ili implementiranost scenario analize u kontekstu strateškog upravljanja u RH.

Cilj je diplomskog rada ukazati na značajke i načela održivog poslovanja te potrebe njihove implementacije u poslovne strategije poduzeća. Kvalitativnom ili kvantitativnom analizom  studenti će identificirati primjere dobre prakse održivog poslovanja kao izvora konkurentske prednosti poduzeća te ih kritički analizirati percepciju ili primjere poslovnih strategija kako bi mogli zaključivati o zastupljenosti i implikacijama načela održivosti kao odrednice poslovnih strategija poduzeća.

Cilj je ovog diplomskog rada kritički analizirati koncepcijski okvir M. Portera vezan uz ključne čimbenike i pokretače poslovnih strategija ( strategije troškovnog vodstva, strategije diferencijacije i strategije fokusiranja).  Od studenata se očekuje da izaberu reprezentativan primjer za valoriziranje čimbenika i efekata određene generičke strategije. Analizom slučaja studenti će ocijeniti  konkurentsku poziciju poslovnog subjekta i njezinu održivost te dati preporuke u svrhu oblikovanja održive konkurentske prednosti. Osim toga studenti će komentirati postojanje jaza između teorijskih očekivanja  i odrednica ispitivanog poslovnog slučaja, te temeljem toga dati prijedloge i oblikovati zaključke.

Svrha je ovog rada sistematizirati metode strateške analize te ispitati njihovu zastupljenost i učinkovitost u strateškom planiranju. Od studenata se također očekuje da odabere jednu od metoda te je provede na konkretnom izabranom poslovnom slučaju. Na primjer,  studenti mogu odabrati Porterov model pet konkurentskih snaga i primijeniti ga kako bi kritički valorizirali položaj izabranog poslovnog subjekta u odnosu na najznačajnije konkurentske sile. Od studenata se očekuje ocjenjivanje atraktivnosti industrijskog polja te predlaganje mogućnosti razvoja ili zaštite konkurentske prednosti poslovnog subjekta u njoj, kao i načina zaštite od najizraženijih pritisaka. Zaključno studenti bi trebali oblikovati implikacije vezane uz primjenu izabrane metode strateške analize u poslovnoj praksi.

Cilj je ovog rada kritički analizirati koncepcijski okvir upravljanja inovacijskim procesima u poslovnom kontekstu. Od studenata se očekuje izdvajanje tipičnih primjera mikro malih i srednjih poduzeća koja su pogođena pandemijom Covid-19, te sistematiziranje njihovih inovativnih odgovora na uvjete poslovanja tijekom pandemije Covid-19. Studenti trebaju identificirati ključne oblike i tipove inovacija, ocijeniti ulogu i važnost upravljanja inovacijskim procesima te njihove implikacije na održivost poslovanja u kriznim uvjetima.

Cilj rada je kritički analizirati recentne znanstvene radove vezane uz formuliranje i provedbu  inovacijskih strategija. Studenti će sistematizirati moguće strategije, a temeljem analize slučaja ocijeniti implementiranost određene strategije na konkretnom slučaju te ponuditi prijedloge poboljšanja i oblikovati zaključke o specifičnostima i implikacijama oblikovanja inovacijskih strategija iz konteksta mikro, malih i srednjih poduzeća.

Svrha je ovog rada analizirati u kojoj je mjeri inovativnost u poslovnim subjektima povezana s uobičajenim organizacijskim (adekvatni resursi), upravljačkim (povjerenje, potpora i povratna informacija nadređenih), ili suradničkim značajkama (otvoreni kanali komunikacije,  konstruktivna konkurencija, posvećenost). Osim toga studenti će imati mogućnost ispitati u kojoj je mjeri oblikovanje posla i značajke radnog mjesta važno za organizacijske inovacije.

Svrha je ovog diplomskog rada procijeniti ulogu uobičajenih organizacijskih ili socijalnih barijera kreativnosti na organizacijske performanse. Studenti će na prigodnom uzorku ili temeljem analize slučaja poslovnog subjekta ispitati na koji način organizacijsku inovativnosti ili produktivnosti ograničava kriticizam, nelojalna konkurencija, averzija rizika, konformizam, nerealistični ciljevi ili nedostatak adekvatnih resursa ili vremena.

Cilj je ovog rada kritički analizirati kreativnost kao proces, te sistematizirati uobičajene tehnike razvijanja kreativnosti kao što su SCAMPER, TRIZ, Da Vinci i drugih tehnika u poslovnom kontekstu. Studenti će ukazati na moguće načine primjene i implikacije ovih tehnika na poticanje individualne ili grupne kreativnosti u poslovnom kontekstu.

Ubrzana digitalizacija poslovanja zahtijevat će radikalne upravljačke promjene kako bi se osigurala veća fleksibilnost, razvoj kompetencija te poslovni rast i unapređenje poslovanja. Od studenata se očekuje sistematiziranje spoznaja o značajkama digitalne ekonomije i digitalne transformacije poslovanja te kritičko evaluiranje njihovog značaja u RH. Ujedno, studenti će imati priliku analizirati  recentnu literaturu (J. Appelo i G. Hammel) u području razvoja novih teorijskih i koncepcijskih okvira menadžmenta, te ocijeniti implikacije digitalizacije za praksu menadžmenta u RH.

Suvremeni izazovi i dinamika poslovne prakse zahtijevaju kontinuirano razvijanje vještina. Svrha je ovakve teme ispitati kako menadžeri percipiraju razvijenost i važnost pojedinog tipa menadžerskih vještina te kako su te vještine povezane s organizacijskim performansama ili percepcijom uspješnosti menadžmenta.

Planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, motiviranje i vođenje, te kontroliranje temeljne su funkcije menadžera. Cilj je ovog rada sistematizirati teorijski okvir procesa upravljanja te kritički ocijeniti ulogu i važnost poslovnih funkcija na temelju empirijskog istraživanja u uzorku odabranih poslovnih subjekata.

Cilj je ovog rada na temelju relevantne literature sistematizirati ključne osobine i stilove vođenja, te kritički analizirati nekoliko tipičnih slučajeva reakcije menadžera poslovnih subjekata na interno ili eksterno generirane ugroze (kao što je npr. globalna pandemija ili nestabilnost financijskog ili drugih sektora). Studenti će ujedno ocijeniti učinke, ponuditi prijedloge ili implikacije vezane uz osobine i stilove vođenja u kriznim uvjetima.

Većina poslovnih subjekata posluje u uvjetima visoke neizvjesnosti. Menadžeri se u upravljanju neizvjesnošću mogu koristiti različitim tehnikama, među kojima se posljednjih godina sve više popularizira tehnika scenario planiranja i analize. Cilj je ovog rada kritički analizirati referentnu literaturu i postaviti koncepcijski okvir scenario analize. U empirijskom dijelu rada potrebno je identificirati primjere dobre prakse u korištenju scenario analize, te ocijeniti važnost i mogućnosti primjene scenario analize u menadžerskoj praksi hrvatskih poduzeća.

U suvremenim je tržišnim uvjetima uspjeh poslovnog subjekta u uskoj vezi s razvijanjem kompetencija zaposlenika što je ujedno i jedan od važnih segmenata koncepta upravljanja ljudskim potencijalima. Od studenata se očekuje sinteza teorijskih odrednica administrativne, potporne, savjetodavne i strateške uloge upravljanja ljudskim potencijalima. Korištenjem kvalitativnih ili kvantitativnih metoda na primjerima poslovnih subjekata studenti će  imati priliku dizajnirati obrazac za analizu intenziteta i važnosti pojedinih uloga kao i organizacijskih rješenja upravljanja ljudskim potencijalima i njihove povezanosti s organizacijskim, performansama.

Sustavi upravljanja ljudskim potencijalima u ovisnosti su o sofisticiranosti aktivnosti koje obuhvaćaju i načinu integriranosti upravljanja ljudskim potencijalima s ostalim funkcijama u poduzeću. Studenti će kritički analizirati i ocijeniti raznovrsnost i razrađenost aktivnosti upravljanja ljudskim potencijalima primjenjujući kvalitativni, kvalitativni ili kombinirani pristup odabranim tipičnim slučajevima poslovne prakse. Studenti trebaju ocijeniti sofisticiranost sustava upravljanja ljudskim potencijalima, identificirati implikacije ili predložiti moguća poboljšanja.

U 21. stoljeću svjedočimo radno aktivno stanovništvo je obuhvatilo pripadnike nekoliko generacijskih kategorija: od veterana, baby boomera, generacije X, Y, Z. Studenti će imati priliku analizirati radne vrijednosti jedne ili različitih  generacija i identificirati najvažnije izazove u upravljanju ljudskim potencijalima u poslovnim subjektima koje karakterizira generacijski jaz.

Umrežavanjem i brisanjem granica između tradicionalnih industrijskih grana nastaju nove djelatnosti (npr. kreativna ekonomija) koje donose i nove specifičnosti u upravljanju ljudskim resursima. Unutar djelatnosti, upravljanje ljudskim potencijalima prilagođava se i internim značajkama poslovnog subjekta odnosno njegovoj veličini, vlasničkoj strukturi, strategiji, organizacijskoj kulturi, fazi u životnom ciklusu, i sl. Od studenata se očekuje analiza specifičnosti upravljanja ljudskim potencijalima u izabranom kontekstu. Empirijski dio rada temeljit će se na kvalitativnim analizama (npr. analizi slučajeva iz poslovne prakse) pri čemu će student pripremiti slučaj, njegovu analizu te temeljem analize oblikovati preporuke i implikacije za upravljanje ljudskim potencijalima u izabranom kontekstu.

Za očekivati je da će se negativni ekonomski učinci pandemije Covid-19 u punoj mjeri ispoljavati i godinama nakon što pandemija završi. Pri tome je posebno važno osvijestiti potencijalne učinke pandemije na ljudske potencijale, posebno iz perspektive njihovog zadovoljstva poslom i poslovnim okruženjem ili njihove produktivnosti i učinkovitosti. Cilj je ovog rada istražiti potencijalne negativne i pozitivne učinke neizvjesnosti vezane uz stabilnost zaposlenja, naknada, radnog vremena i/ili organizacije rada. Studenti će imati prilike analizirati percepciju potencijalnih negativnih i pozitivnih učinaka Covid-19 pandemije, analizirati percepciju i stavove djelatnika ili menadžera, ocijeniti implikacije i zaključivati o utjecaju pandemije na upravljenje ljudskim potencijalima.