Izbornik

Domagoj Sajter

Kontakt info

Termini konzultacija

  • Pon. i ut. 10-11h, i u svako drugo prikladno vrijeme prije podne (osim u terminima nastave, sjednica i ispita)
  • Popodne uz prethodni dogovor

Popis radova

Status zaposlenika

  • Djelatnik u radnom odnosu

Znanstveno-nastavno zvanje

  • Redoviti profesor

Završni/diplomski radovi

Opće upute za izradu radova nalaze se ovdje: http://www.efos.unios.hr/studenti/pisanje-studentskih-radova/
Pridržavajte se i specifičnih uputa:

  • Rad mora imati: naslov na hrvatskom i engleskom jeziku, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, i ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku. Stoga je najbolje poslije sažetka, a prije sadržaja dodati jednu stranicu koja bi sadržavala gore navedene elemente na engleskom jeziku.
    Kad budete mentoru na pregled predavali konačnu verziju rada ostavite prazan prostor za sažetak na engleskom (ako mentor bude korigirao sažetak da ne radite prijevod iznova).
  • Ne umetati nikakve fotografije niti ilustracije, osim ako su neophodne za pojašnjenje teksta.
  • Rad se piše u impersonalnoj formi; ne pišite “Izračunala sam…”, “Analizirali smo…”,”…koje ću podijeliti na…”, nego “Izračunati su…”, “…koji se dijele na…”, itd.
  • Svaka tablica mora biti numerirana arapskim rednim brojem i naslovljena, i mora ju se prethodno najaviti u tekstu (npr. Bilanca društva ABC d.d. za razdoblje od 2010. do 2015. god. prikazana je tablicom 23.). Sama tablica ne mora odmah slijediti iza te rečenice, nego ju smjestite gdje vam odgovara. Bitno je da iznad tablice piše broj i naslov (npr. Tablica 23. Bilanca društva ABC d.d. za razdoblje od 2010. do 2015. god).
  • U tablici u kojoj imate prikaz podataka u određenom razdoblju, u prvom lijevom se stupcu prikazuje najnovija godina, a prema desno slijedi niz prema starijim podacima. U grafikonima neka prikaz ide od starijih podataka prema novijima, slijeva nadesno.
  • Brojke u tablici moraju biti desno poravnate. Brojke iz financijskih izvješća su preglednije ako su izražene u tisućama.
  • Za naslove grafikona i slika vrijedi isto što i za tablice.
  • Svako poglavlje (1, 2, 3, …) treba početi novom stranicom, dok se podpoglavlja (1.1, 1.2, 1.2.1, …) naslanjaju na prethodni tekst.
  • Kod nabrajanja (“bulleted”, ili a/b/c/…), svaka stavka počinje malim slovom, i svaka stavka završava zarezom, osim posljednje koja završava točkom.
  • U popisu literature (bibliografiji), koji se navodi na kraju rada, treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u referencama (fusnotama). Radovi se navode abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istog autora. U slučaju zajedničkog rada više autora, u popisu literature se navode svi autori.
  • Za mrežno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.), navesti izvor (http://…) i datum učitavanja.
  • Napomene:
  • Svi radovi bit će provjereni Turnitin softverom za detekciju plagijata.
  • Rad mora biti na hrvatskom jeziku. Većina engleskih termina ima adekvatan hrvatski prijevod, stoga koristite materinji, a ne strani jezik. Postoje brojni poslovni rječnici koje možete konzultirati ako ste u nedoumici.
  • Konačnu verziju rada, pripremljenu za ispis, pošaljite e-mailom.
  • Datoteku u Word formatu naslovite ovako: Prezime – Kljucna_rijec_iz_naslova v1
    npr. Peric – Zvecevo v1.doc ili Jankovic – Dukat v1.doc ili Ljubicic – Opcije v1.doc
  • Ako imate naslov npr. “1. Uvod” i zatim razradu na “1.1. Povijest poslovanja tvrtke” onda je logično da ta podjela ima više stavki, bar još jednu (1.2.) jer inače podjela na 1.1. nema smisla.
  • Rečenicu ne započinjati brojkom. Pročitajte primjer kako se ne treba pisati: “2002. godine prihodi rastu, da bi 2004. došlo do stagnacije koja je trajala do 2006. god. 2007. prihodi počinju padati, te je profitna marža također pala.”
  • Ne redajte naslov za naslovom. Ako imate naslov npr. “3. Analiza financijskih omjera” onda nakon njega treba doći nekakav tekst, bar jedna rečenica, a ne odmah “3.1. Omjeri profitabilnosti”.
  • Budući da ćete pri izradi rada najviše koristiti Internet, bitno je jasno razjasniti da se copy-paste s Interneta u Word ne smatra izradom diplomskog rada. Vi ćete podatke svakako preuzimati s Interneta, ali to ne smije biti copy-paste čitavih stranica.
  • Kad pišete financijsku analizu uobičajeno je koristiti informacije koje plasira samo društvo kojeg analizirate, ali vodite računa da se svaka tvrtka u vlastitim financijskim izvješćima i na svojim web-stranicama želi prikazati u najboljem mogućem svjetlu, a vaš rad mora biti s neutralne, racionalne pozicije. Nemojte pretjerano hvaliti poduzeće (odnosno raditi copy-paste s njihovih stranica na kojima oni to čine), jer je vaš cilj objektivni prikaz financijskog položaja tvrtke. Pokušajte naći neku dobronamjernu kritiku, odnosno u zaključku dati kakav savjet kojim bi tvrtka mogla poboljšati poslovni (financijski) položaj. Dakle, diplomski/završni rad se ne piše u svrhu promocije poduzeća, nego u svrhu analize poslovanja.
  • Financijska analiza je “hladna”, jasna, racionalna, i objektivna, te polazi od toga da je čitatelj adekvatno obrazovan i poznaje temeljnu financijsku terminologiju i da mu se ne mora posebno objašnjavati notorne ekonomske zakonitosti i pojave. Pišite, dakle, na način kao da ćete rad prezentirati financijskim stručnjacima, a ne ekonomskim početnicima.

 

  • Diplomski i završni nisu samo još jedan pisani rad na fakultetu. Na dobar diplomski/završni rad bit ćete ponosni čitav život, tako da se trud sigurno isplati!

 

  • Primjere radova možete naći ovdje.
  • “Bisere” prikupljene kroz zadnjih desetak godina možete pročitati ovdje: PDF

 

Teme radova
(ovo nije potpuni i iscrpni popis, a ako imate kakav drugi prijedlog obratite se mentoru!)

 

Teme radova iz kolegija Financijske izvedenice:

  1. Analiza odabrane burze financijskih izvedenica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijest odabrane burze; 3. Statistika trgovanja; 4. Suvremeni trendovi; 5. Zaključak.
  2. Opcijske strategije na primjeru dionice/indeksa X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje i opći opis opcijskih strategija; 3. Primjena opcijskih strategija na odabranom financijskom instrumentu; 4. Zaključak.
  3. Analiza određene kategorije budućnosnica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opći opis budućnosnica kao financijskih instrumenata; 3. Analiza odabrane kategorije budućnosnica (npr. futuresi na naftu); 4. Zaključak.
  4. Uloga financijskih izvedenica u globalnoj ekonomskoj krizi 2008. godine
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijesni tijek financijske krize; 3. Uloga i opis financijskih izvedenica u nastanku i razvoju krize; 4. Zaključak.
  5. Financijske izvedenice na Forexu
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o Forexu; 3. Opis najznačajnijih financijskih izvedenica na Forexu; 4. Statistika odabranog instrumenta; 5. Zaključak
  6. Trgovanje financijskim izvedenicama u Republici Hrvatskoj
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj; 3. Analiza položaja financijskih izvedenica u Republici Hrvatskoj; 4. Zaključak.
  7. Položaj financijskih izvedenica u procesu sekuritizacije
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o sekuritizaciji; 3. Položaj financijskih izvedenica u procesu sekuritizacije; 4. Mogućnosti sekuritizacije u Hrvatskoj; 5. Zaključak.
  8. Klimatske izvedenice
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis klimatskih izvedenica kao financijskih instrumenata; 3. Analiza trgovanja klimatskim izvedenicama; 4. Zaključak.
  9. Primjena financijskih zamjena
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis financijskih zamjena (swapova); 3. Primjeri primjene zamjena u praksi; 4. Zaključak.
  10. Analiza rizičnosti opcija korištenjem „grka“
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. „Grci“ kao mjere rizičnosti opcija; 3. Analiza „grka“ na primjeru konkretne opcije; 4. Zaključak.
  11. LEAPS opcije
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje, opis i razvoj LEAPS opcija; 3. Analiza statistike trgovanja; 4. Zaključak.
  12. Indeksi volatilnosti
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o indeksima volatilnosti; 3. Analiza kretanja odabranog indeksa volatilnosti i njegov utjecaj na realnu ekonomiju; 4. Zaključak.
  13. Vrednovanje opcija
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijest vrednovanju opcija; 3. Prikaz jedne odabrane metode vrednovanja opcija (Black-Scholes, Binomni model, itd.); 4. Zaključak.
  14. Povijesni razvoj izvedenica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o financijskim izvedenicama; 3. Razvoj trgovanja izvedenicama u Europi; 4. Zaključak.

 

Teme radova iz kolegija Menadžment financijskih institucija:

  1. Tržišni rizici odabranog financijskog instrumenta
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mjere tržišnih rizika; 3. Opis odabranog financijskog instrumenta (dionica, fond, indeks, ETF); 4. Analiza tržišnih rizika odabranog financijskog instrumenta; 5. Zaključak.
  2. Rizici u bankarskom poslovanju na primjeru banke X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Rizici bankarskog poslovanja; 3. Upravljanje rizicima u banci X; 4. Zaključak.
  3. Racionalnost i bihevioralna ekonomija
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Homo oeconomicus – pojam, povijest; 3. Bihevioralne financije i suvremena ekonomija; 4. Zaključak.
  4. Mjerenje rizičnosti ulaganja u dionicu/indeks/fond/ETF X korištenjem Value-at-Risk metodologije
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Value-at-Risk metodologija; 3. Opis odabranog financijskog instrumenta; 4. Rizičnost ulaganja u odabrani instrument; 5. Zaključak.
  5. Monte Carlo simulacije u financijama na primjeru dionice/indeksa/fonda/ETF-a X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o Monte Carlo simulacijama; 3. Prikaz odabranog financijskog instrumenta; 4. Monte Carlo simulacija na primjeru odabranog instrumenta; 5. Zaključak.
  6. Tehnička analiza i njena primjena na dionici/indeksu/fondu/ETF-u X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Tehnička analiza; 3. Opis odabranog financijskog instrumenta; 4. Tehnička analiza odabranog financijskog instrumenta; 5. Zaključak.
  7. Kvantitativno mjerenje rizika
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o rizicima; 3. Kvantitativno mjerenje rizika; 4. Primjer mjerenja rizika; 4. Zaključak.
  8. Baselski ugovori: evolucija i suvremeni trendovi
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijest Baselskih ugovora; 3. Suvremeni trendovi i očekivane buduće izmjene; 4. Zaključak.
  9. UCITS fondovi u Republici Hrvatskoj: rizici i prinosi
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o UCITS fondovima; 3. Industrija UCITS fondova u Hrvatskoj (statistika); 4. Rizici i prinosi odabranih fondova; 5. Zaključak.
  10. Alternativni fondovi u Republici Hrvatskoj: rizici i prinosi
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o alternativnim fondovima; 3. Alternativni fondovi u Hrvatskoj (statistika); 4. Rizici i prinosi odabranih fondova; 5. Zaključak.
  11. Upravljanje rizicima u osiguravajućem društvu X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o upravljanju rizicima u osiguravajućim društvima; 3. Primjer sustava upravljanja rizicima u osiguravajućem društvu X; 4. Zaključak.
  12. Kvantificiranje vjerojatnosti pri procjeni rizika
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Pojam i uloga vjerojatnosti pri procjeni rizika; 3. Metode kvantifikacije vjerojatnosti pri procjeni rizika; 4. Zaključak.

 

Teme radova iz kolegija Financijski menadžment:

  1. Analiza financijskih izvješća poduzeća X za razdoblje od T do T+3
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opći opis odabranog poduzeća; 3. Prikaz i analiza financijskih izvješća; 4. Analiza financijskih omjera; 5. Zaključak.
  2. Upravljanje radnim kapitalom
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Financiranje tekuće imovine; 3. Problemi upravljanja radnim kapitalom; 4. Primjer upravljanja radnim kapitalom u poduzeću X; 5. Zaključak.
  3. Kratkoročno financiranje poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti kratkoročnog financiranja poduzeća; 3. O upravljanju gotovinom; 4. O opravljanju potraživanjima i zalihama; 5. Zaključak.
  4. Ocjenjivanje isplativosti ulaganja na primjeru X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tehnikama ocjenjivanja isplativosti ulaganja; 3. Primjer ocjenjivanja isplativosti ulaganja u X; 4. Zaključak.
  5. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o trošku kapitala; 3. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X; 4. Zaključak.
  6. Operativna i financijska poluga: procjena u poduzeću X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje i opis operativne i financijske poluge; 3. Procjena operativne i financijske poluge u odabranom poduzeću; 4. Zaključak.
  7. Financiranje korištenjem leasinga
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje leasinga; 3. Prednosti i mane leasinga; 4. komparativna analiza financiranja leasingom u odnosu na bankarski kredit; 5. Zaključak.
  8. Financiranje preuzimanja, spajanja i pripajanja poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o preuzimanjima, spajanjima i pripajanjima; 3. Prikaz primjera spajanja/pripajanja/preuzimanja uz analizu financiranja; 4. Zaključak.
  9. Financiranje na tržištu kapitala
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tržištu kapitala; 3. Mogućnosti financiranja na tržištu kapitala; 4. Primjer financiranja na tržištu kapitala; 5. Zaključak.
  10. Forme dugoročnog financiranja
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti dugoročnog financiranja poduzeća; 3. Troškovi emisije dionica; 4. Troškovi emisije obveznica; 5. Primjer financiranja emisijom dionica ili obveznica; 6. Zaključak

 

Teme radova iz kolegija Financijski menadžment II:

  1. Analiza financijskih izvješća poduzeća X za razdoblje od T do T+3
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opći opis odabranog poduzeća; 3. Prikaz i analiza financijskih izvješća; 4. Analiza financijskih omjera; 5. Zaključak.
  2. Upravljanje radnim kapitalom
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Financiranje tekuće imovine; 3. Problemi upravljanja radnim kapitalom; 4. Primjer upravljanja radnim kapitalom u poduzeću X; 5. Zaključak.
  3. Kratkoročno financiranje poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti kratkoročnog financiranja poduzeća; 3. O upravljanju gotovinom; 4. O opravljanju potraživanjima i zalihama; 5. Zaključak.
  4. Ocjenjivanje isplativosti ulaganja na primjeru X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tehnikama ocjenjivanja isplativosti ulaganja; 3. Primjer ocjenjivanja isplativosti ulaganja u X; 4. Zaključak.
  5. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o trošku kapitala; 3. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X; 4. Zaključak.
  6. Operativna i financijska poluga: procjena u poduzeću X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje i opis operativne i financijske poluge; 3. Procjena operativne i financijske poluge u odabranom poduzeću; 4. Zaključak.
  7. Financiranje korištenjem leasinga
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje leasinga; 3. Prednosti i mane leasinga; 4. komparativna analiza financiranja leasingom u odnosu na bankarski kredit; 5. Zaključak.
  8. Financiranje preuzimanja, spajanja i pripajanja poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o preuzimanjima, spajanjima i pripajanjima; 3. Prikaz primjera spajanja/pripajanja/preuzimanja uz analizu financiranja; 4. Zaključak.
  9. Financiranje na tržištu kapitala
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tržištu kapitala; 3. Mogućnosti financiranja na tržištu kapitala; 4. Primjer financiranja na tržištu kapitala; 5. Zaključak.
  10. Forme dugoročnog financiranja
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti dugoročnog financiranja poduzeća; 3. Troškovi emisije dionica; 4. Troškovi emisije obveznica; 5. Primjer financiranja emisijom dionica ili obveznica; 6. Zaključak

 

 

Teme radova iz kolegija Poslovne financije:

  1. Analiza financijskih izvješća poduzeća X za razdoblje od T do T+3
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opći opis odabranog poduzeća; 3. Prikaz i analiza financijskih izvješća; 4. Analiza financijskih omjera; 5. Zaključak.
  2. Upravljanje radnim kapitalom
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Financiranje tekuće imovine; 3. Problemi upravljanja radnim kapitalom; 4. Primjer upravljanja radnim kapitalom u poduzeću X; 5. Zaključak.
  3. Kratkoročno financiranje poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti kratkoročnog financiranja poduzeća; 3. O upravljanju gotovinom; 4. O opravljanju potraživanjima i zalihama; 5. Zaključak.
  4. Ocjenjivanje isplativosti ulaganja na primjeru X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tehnikama ocjenjivanja isplativosti ulaganja; 3. Primjer ocjenjivanja isplativosti ulaganja u X; 4. Zaključak.
  5. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o trošku kapitala; 3. Procjena troška kapitala na primjeru poduzeća X; 4. Zaključak.
  6. Operativna i financijska poluga: procjena u poduzeću X
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje i opis operativne i financijske poluge; 3. Procjena operativne i financijske poluge u odabranom poduzeću; 4. Zaključak.
  7. Financiranje korištenjem leasinga
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje leasinga; 3. Prednosti i mane leasinga; 4. komparativna analiza financiranja leasingom u odnosu na bankarski kredit; 5. Zaključak.
  8. Financiranje preuzimanja, spajanja i pripajanja poduzeća
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o preuzimanjima, spajanjima i pripajanjima; 3. Prikaz primjera spajanja/pripajanja/preuzimanja uz analizu financiranja; 4. Zaključak.
  9. Financiranje na tržištu kapitala
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o tržištu kapitala; 3. Mogućnosti financiranja na tržištu kapitala; 4. Primjer financiranja na tržištu kapitala; 5. Zaključak.
  10. Forme dugoročnog financiranja
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Mogućnosti dugoročnog financiranja poduzeća; 3. Troškovi emisije dionica; 4. Troškovi emisije obveznica; 5. Primjer financiranja emisijom dionica ili obveznica; 6. Zaključak

 

Teme radova iz kolegija Suvremeni financijski instrumenti:

  1. Analiza odabrane burze financijskih izvedenica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijest odabrane burze; 3. Statistika trgovanja; 4. Suvremeni trendovi; 5. Zaključak.
  2. Analiza određene kategorije budućnosnica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opći opis budućnosnica kao financijskih instrumenata; 3. Analiza odabrane kategorije budućnosnica (npr. futuresi na naftu); 4. Zaključak.
  3. Uloga financijskih izvedenica u globalnoj ekonomskoj krizi 2008. godine
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Povijesni tijek financijske krize; 3. Uloga i opis financijskih izvedenica u nastanku i razvoju krize; 4. Zaključak.
  4. Financijske izvedenice na Forexu
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o Forexu; 3. Opis najznačajnijih financijskih izvedenica na Forexu; 4. Statistika odabranog instrumenta; 5. Zaključak
  5. Trgovanje financijskim izvedenicama u Republici Hrvatskoj
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis financijskog tržišta u Republici Hrvatskoj; 3. Analiza položaja financijskih izvedenica u Republici Hrvatskoj; 4. Zaključak.
  6. Položaj financijskih izvedenica u procesu sekuritizacije
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o sekuritizaciji; 3. Položaj financijskih izvedenica u procesu sekuritizacije; 4. Mogućnosti sekuritizacije u Hrvatskoj; 5. Zaključak.
  7. Klimatske izvedenice
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis klimatskih izvedenica kao financijskih instrumenata; 3. Analiza trgovanja klimatskim izvedenicama; 4. Zaključak.
  8. Primjena financijskih zamjena
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Opis financijskih zamjena (swapova); 3. Primjeri primjene zamjena u praksi; 4. Zaključak.
  9. LEAPS opcije
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Definiranje, opis i razvoj LEAPS opcija; 3. Analiza statistike trgovanja; 4. Zaključak.
  10. Povijesni razvoj izvedenica
    • Općenita, ne striktno i detaljno definirana struktura rada, mogla bi sastojati od sljedećeg: 1. Uvod; 2. Općenito o financijskim izvedenicama; 3. Razvoj trgovanja izvedenicama u Europi; 4. Zaključak.