Izbornik

Poziv na radionicu «EFOS i Effectus: znanost i praksa – kako se otvoriti prema novim spoznajama»

Pozivamo vas na radionicu «EFOS i Effectus: znanost i praksa» koja će se održati 9. svibnja 2019. u dvorani 7 na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.  Doc.dr.sc. Robert Kopal; profesor visoke škole Effectus održat će radionicu na temu «EFOS i Effectus: znanost i praksa» čiji je cilj osposobiti studente za primjenu strukturiranih analitičkih tehnika s ciljem prevladavanja kognitivnih ograničenja i instinktivnih mentalnih osobina u zaključivanju i poslovnom odlučivanju

Kroz radionice u trajanju 4X2 školska sata polaznici će naučiti kako identificirati i razbiti restriktivne mentalne sklopove i dati punu i ozbiljnu pozornost alternativnim rješenjima. Drugim riječima, naučiti kako se otvoriti prema novim spoznajama.

Datum održavanja predavanja/radionice: 9.5.2019. od 10h do 15.30h
Mjesto održavanja: EFOS, Osijek dvorana 7
Predavač: doc.dr.sc. Robert Kopal
Kome su predavanja/radionice namijenjene: studentima preddiplomskog/diplomskog/poslijediplomskog studija

Prijave za radionicu – OVDJE.

 

TEME RADIONICA:
1.     Zašto griješimo u odlučivanju?
Vrijeme održavanja: 10h – 11.30h
Cilj predavanja/radionice: iznalaženje odgovora na izazove “ograničene racionalnosti”, “obrazaca očekivanja”, ” instinktivnih mentalnih osobina”, “mentalnih prečaca-heuristika”, “obrazaca, predrasuda i pretpostavki”, “analogičkog razmišljanja” i dr.

2.    Problem-solving i decision-making tehnike.
Vrijeme održavanja: 11.30h – 13.00h
Cilj predavanja/radionice: prikaz temeljnih problem-solving i decision-making tehnika čime će se studentima omogućiti osvješćivanje znanja i vještina nužnih za praktičnu primjenu kompetitivne analize u procesu odlučivanja.

Primjer: Velike ideje d.o.o. je mala tvrtka koja sudjeluje u razvoju novih proizvoda. Tvrtki je ponuđena mogućnost da u tri mjeseca razvije dva nova proizvoda primjenom svog softvera za prepoznavanje uzoraka, koji se lako može prilagoditi različitim namjenama. Međutim, Velike ideje d.o.o. nema ni resurse ni vrijeme za razvoj oba proizvoda, što znači da može razvijati samo jedan od dva proizvoda ili ne razvijati nijedan. Jedan od proizvoda je detektor dima i vatre. Troškovi njegovog razvoja iznosili bi 100.000 eura, a njegov uspješan dovršetak donio bi prihod od 1.000.000 eura. Drugi proizvod je detektor pokreta, koji radi na bazi konvencionalne kućne rasvjete i stoga bi njegov razvoj koštao samo 10.000 eura. Međutim, analitičari predviđaju da bi takav uređaj mogao ostvariti prihod od samo 400.000 eura. Vjerojatnosti uspješnosti projekata su 50% za detektor dima i vatre i 80% za detektor pokreta.

Treba li tvrtka prihvatiti posao razvoja novog proizvoda i kojeg?

PAUZA 

3.    Teorija igara u poslovanju.
Vrijeme održavanja 13.30h – 15.00h 13.00 – 14.15
Cilj predavanja/radionice: pružiti uvid u temeljne pojmove i principe teorije igara, te na konkretnim primjerima (sprječavanje ulaska na tržište, cjenovni rat, R&D, izravna inozemna ulaganja i dr.) omogućiti studentima razumijevanje ne-matematičkih znanja i vještina nužnih za praktičnu primjenu teorije igara u poslovanju.

Primjer: Vi ste Monopolist koji brani tržište od napada Konkurenta…hoćete li popustiti ili se boriti?…hoćete li prijetiti Konkurentu, cjenovnim ratom primjerice?…je li Monopolistova prijetnja borbom uopće vjerodostojna, odnosno uvjerljiva? ….hoće li Monopolist pokušati spriječiti ulazak? …ako prijetnja suprotstavljanjem ne spriječi ulazak Konkurenta, postoji li način da Monopolist svoju prijetnju učini uvjerljivom?…

4.    Analiza (socijalnih) mreža i socijalna fizika.
Vrijeme održavanja 14.15h – 15.30h
Cilj predavanja/radionice: praktično demonstrirati studentima zašto je socijalna fizika “next big thing” te zašto bismo se umjesto na markets trebali fokusirati na networks?

Analiza socijalnih mreža (SNA) skup je analitičkih metoda kojima se prikazuje i mjeri povezanost i tijek npr. transakcije, utjecaja, informacije, robe ili nečeg drugog (ovisno o temi povezanosti) između osoba, grupa, organizacija i drugih čvorova. Analiza socijalnih mreža pomaže u otkrivanju skrivenih povezanosti i stupnjeva utjecaja među čvorovima te je ujedno i najkompleksnija razina mrežne analize (postoje tri razine). Socijalna fizika je kvantitativna društvena znanost koja opisuje pouzdane, matematičke poveznice između informacija i protoka ideja s jedne i ljudskog ponašanja s druge strane.

Primjer:

Jeste li znali: …da mreže oblikujemo sami…odlučujemo o broju osoba s kojima ćemo se povezati… …utječemo na to koliko su čvrst povezani naši prijatelji i obitelj…nadziremo svoj položaj u društvu u odnosu na središte mreže?

Jest li znali: …da ljudi ne oponašaju samo svoje prijatelje, nego i prijatelje svojih prijatelja…ali, i prijatelje prijateljevih prijatelja…da vrijede pravila 6 stupnjeva odvojenosti i 3 stupnja utjecaja?

Jeste li znali: … …da osobe sa većim socijalnim kapitalom…brže pronalaze bolje poslove…s većom vjerojatnošću su brže unaprijeđeni…brže sklapaju poslove…primaju veće bonuse…osnažuju performanse svojih timova…pomažu timovima u ostvarenju ciljeva brže i učinkovitije…bolji projektni menadžeri… pomažu timovima u iznalaženju kreativnih rješenja…povećavaju output R&D timova.

A znate li u kojim područjima se primjenjuje analiza (socijalnih) mreža? Možda bi ispravnije pitanje bilo: u kojim područjima se ne primjenjuje?

Dakle, primjenjuje su u financijama i bankarstvu, osiguranju, telekom industriji, upravljanju ljudskim resursima, nacionalnoj i korporativnoj sigurnosti, medicini i zdravstvu i dr.

Evo nekih rezultata primjene analize (socijalnih) mreža u poslovanju: 10x poboljšanje retention i up-sell uspješnosti; na svakog zadržanog influencera, drugih 3,3 klijenata je zadržano (u kontrolnoj grupi 0,1); akvizicija klijenata poboljšana 21x; usmjeravanje kampanje na influencere, a zatim primjena viralnog efekta na sljedbenike rezultiralo je 50% povećanjem prodaje…

A tek primjena socijalne fizike?: Kako iskoristiti socijalno učenje za pronalazak najboljih ideja? Kako za 23% povećati učinkovitost pozivnog centra uz istovremeno smanjenje stresa za 19%? Kako automatizirano prepoznavati emocionalna stanja korisnika tijekom dijaloga s operaterom u pozivnom centru? Ili kako u realnom vremenu saznati zainteresiranost korisnika za uslugu koju operater nudi? Last but not least: sigurno se pitate zašto riječ “socijalnih” pišemo u zagradama…kao (socijalnih)…e, pa to ćete saznati 9.5.

EFOS na društvenim mrežama