Znanstvena analiza umjetničkog pamćenja Vukovara
Vrsta događaja: Predavanje
Predviđeno trajanje događaja: 45 min
Mjesto događaja: Dvorana 7
Izlagač: akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Institucija: Filozofski fakultet u Zagrebu
Kratki životopis:
Dubravka Oraić-Tolić (Slavonski Brod, 1943.) hrvatska je akademkinja, književna teoretičarka, esejistica, pjesnikinja i prevoditeljica. Redovita je profesorica teorije književnosti na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.15. svibnja 2014. izabrana je za redovnu članicu HAZU. Objavila je petnaest knjiga različita žanra. Raspon žanrova je od poezije do književnoznanstvene proze i esejistike. Autorica je preko stotinjak znanstvenih radova u tuzemnim i inozemnim časopisima. Dobitnica je Državne nagrade za životno djelo u području humanističkih znanosti za 2012. godinu te Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studente i studentice 2013. godine.
Opis događaja: Vukovar je najdublja trauma novije hrvatske povijesti. Umjetnička potreba za pamćenjem i iskazivanjem traume može sublimirati u simbole, mitove, mjesta pamćenja, osobna i kolektivna sjećanja. O Vukovaru su napisane mnogobrojne popularne pjesme, snimljeni domaći i strani filmovi. Sve su to kronotopi pamćenja, mjesta, institucije, simboli i vrijeme konstruirani od pojedinačnoga i kolektivnoga sjećanja. Izdvojit ću tri tipa pamćenja Vukovara: pamćenje neposrednih svjedoka ratne traume, pamćenje posrednih svjedoka i pamćenje kao svjedočenje o svjedočenju. U svakome od tri tipa pamćenja prisutne su različite autorske strategije reprezentacije ratne traume.
| 07.04.2016.
Vrsta događaja: Predavanje
Predviđeno trajanje događaja: 45 min
Mjesto događaja: Dvorana 7
Izlagač: akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Institucija: Filozofski fakultet u Zagrebu
Kratki životopis:
Dubravka Oraić-Tolić (Slavonski Brod, 1943.) hrvatska je akademkinja, književna teoretičarka, esejistica, pjesnikinja i prevoditeljica. Redovita je profesorica teorije književnosti na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.15. svibnja 2014. izabrana je za redovnu članicu HAZU. Objavila je petnaest knjiga različita žanra. Raspon žanrova je od poezije do književnoznanstvene proze i esejistike. Autorica je preko stotinjak znanstvenih radova u tuzemnim i inozemnim časopisima. Dobitnica je Državne nagrade za životno djelo u području humanističkih znanosti za 2012. godinu te Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studente i studentice 2013. godine.
Opis događaja: Vukovar je najdublja trauma novije hrvatske povijesti. Umjetnička potreba za pamćenjem i iskazivanjem traume može sublimirati u simbole, mitove, mjesta pamćenja, osobna i kolektivna sjećanja. O Vukovaru su napisane mnogobrojne popularne pjesme, snimljeni domaći i strani filmovi. Sve su to kronotopi pamćenja, mjesta, institucije, simboli i vrijeme konstruirani od pojedinačnoga i kolektivnoga sjećanja. Izdvojit ću tri tipa pamćenja Vukovara: pamćenje neposrednih svjedoka ratne traume, pamćenje posrednih svjedoka i pamćenje kao svjedočenje o svjedočenju. U svakome od tri tipa pamćenja prisutne su različite autorske strategije reprezentacije ratne traume.
| 07.04.2016.
