Izbornik

Kreativna riznica

Lokacija

Ekonomski fakultet, Osijek, Hrvatska

Vrijeme održavanja

10. do 13. travnja 2019.

Roman Vilijun Jasne Horvat

Vrsta događaja: Promocija knjige

Predviđeno trajanje događaja: 45 min

Mjesto događaja: Aula Glagoljice

Izlagači: Jasna Horvat, Dubravka Oraić Tolić, Nives Tomašević, Vladimir Cini

Kratki životopis:
Jasna Horvat redovita je profesorica u trajnom zvanju kvantitativne metodologije na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Pet godina je u sklopu znanstvenog projekta vodila CATI (computer assisted telephone interviewing) centar – poligon usmjeren na razvijanje mjernih instrumenata i provođenje statističkih analiza u istraživanju tržišta. Samostalno je vodila više znanstvenih projekata te jedan bilateralan projekt.

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi nastavu na preddiplomskom studiju (kolegij Statistika (stručni i sveučilišni studij), diplomskom studiju (Ekonometrija, Statistička analiza poslovnih podataka, Statističke metode u istraživanju tržišt), poslijediplomskom specijalističkom studiju (Statističke metode u istraživanju tržišta, Metodologija istraživačkih radova, Kvantitativna analiza poslovnih podataka, Kulturna i kreativna ekonomija) te doktorskom studiju (Statistical Research Methods i  Metode i tehnike istraživanja). Znanstvene i stručne radove objavljuje iz polja društvenih i humanističkih znanosti. U veljači 2016. godine sudjelovala je u organizaciji i provedbi interne edukacije Ekonomskog fakulteta u Osijeku Statističke metode u istraživačkom radu u trajanju od 50 nastavnih sati.

Osnivačica je Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet te je predsjednica programskog odbora Kreativne riznice – popularizacijskog simpozija kreativne industrije Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Autorica je brojnih međunarodnih znanstvenih radova, teoretičarka je kulture i nagrađivana književnica čija su književna djela nastavna građa na različitim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Njezin prozni izričaj književna kritika označuje terminom Ars Horvatijana te ga određuje uspješnim spojem znanosti i umjetnosti na tragu oulipovske prakse.

Roman Az nagrađen je prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine. Jasna je Horvat dobitnica i Pečata grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti 2011. godine.

Područja interesa: kvantitativna ekonomija, multivarijatna statistika, dizajn upitnika, metode istraživanja, kulturna i kreativna industrija, kreativna ekonomija, kulturni i kreativni proizvodi, lingvistika, glagoljica, teorija književnosti i kulturni identitet.

Bibliografija:

  • Vilijun, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.
  • Antiatlas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.
  • Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.
  • Nevidljivo nakladništvo(suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  • Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  • Osnove statistike(suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. i 2014.
  • Auron, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
  • Az, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZUza 2010. godinu)
  • Bizarij, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
  • Krijesnici, Algoritam, Zagreb, 2009.
  • Pismo u pismu(suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
  • Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)
  • Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
  • Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.

Dopunski podatci dostupni na mrežnim stranicama

Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku, profesor Vladimir Cini nositelj je obveznog predmeta Gospodarstvo Hrvatske na prvoj studijskoj godini sveučilišnog preddiplomskog studija i drugih kolegija povezanih s regionalnim razvojem i industrijskom politikom na sveučilišnim diplomskim i poslijediplomskim studijima. Osim nastavne djelatnosti , obnaša brojne dužnosti. Tako je od 2005. godine do 2013. godine obnašao funkciju prodekana za nastavu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je sudjelovao u izradi nastavnih planova prilagođenih zahtjevima Bolonjskog procesa, a isto tako, sudjelovao je i u postupku vrednovanja visokog učilišta Nacionalnog vije- ća za visoko obrazovanje Republike Hrvatske provedenog u travnju 2011. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U tjelima sveučilišta, član je povjerenstva za preddiplomske, diplomske i stručne studije Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje je sudjelovao i u prosudbama promjena nastavnih programa sastavnica Sveučilišta. Tijekom svoje znanstveno-nastavne karijere dodatno se obrazovao i u inozemstvu (Universität Augsburg i Fachhochschule für Wirtschaft, Pforzheim, Njemačka; University of Kentucky, Faculty Department Program II, SAD). Od akademske 2013./2014. godine iznaša funkciju dekana na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tijekom svog tekućeg mandata potpisnik je i pokrovitelj brojnih projekata suradnje s inozemnim i nacionalnim znanstvenim institucijama, ali i poslovnim institucijama. Od 2015. godine član je Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske.

Dubravka Oraić-Tolić (Slavonski Brod, 1943.) hrvatska je akademkinja, književna teoretičarka, esejistica, pjesnikinja i prevoditeljica. Redovita je profesorica teorije književnosti na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.15. svibnja 2014. izabrana je za redovnu članicu HAZU. Objavila je petnaest knjiga različita žanra. Raspon žanrova je od poezije do književnoznanstvene proze i esejistike. Autorica je preko stotinjak znanstvenih radova u tuzemnim i inozemnim časopisima. Dobitnica je Državne nagrade za životno djelo u području humanističkih znanosti za 2012. godinu te Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH u području književnosti za knjigu Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studente i studentice 2013. godine.

Nives Tomašević (1954.) docentica je  na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Većinu radnoga vijeka provela je u nakladništvu obavljajući najraznovrsnije poslove. Naslovno zvanje doktorice znanosti stekla je 2008. godine obranom doktorskoga rada “Tranzicija u izdavaštvu i proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala” na doktorskom studiju Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom stručne djelatnosti Nives Tomašević uredila je iznimno velik broj knjiga i pokrenula veći broj biblioteka, među ostalima biblioteku Rukoljub i Slon za mladež u nakladničkoj kući Slon, biblioteku Strani pisciu nakladničkoj kući Mozaik, a u Nakladi Ljevak biblioteke Povijest hrvatske književnosti, Povijest umjetnosti, Otvorenu knjigu, Academicu i Razotkrivanja (biblioteka je 2004. dobila nagradu “Josip Juraj Strossmayer” HAZU za najbolji izdavački projekt). Godine 1997. odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, a 2003. dobila je povelju Grada Osijeka za promicanje osječke pisane riječi. Tijekom cijeloga radnog vijeka predstavljala je knjige, sudjelovala u emisijama iz kulture, na književnim tribinama i provodila marketinške akcije. Uz uredničku aktivnost u Nakladi Ljevak Nives Tomašević objavljuje znanstvene radove, organizira radionice i vodi modul Nakladništva na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija. Suautorica je knjige “Knjiga, iluzija, tranzicija” koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem.

Opis događaja: Predstavljanje Vilijuna održat će se 22. travnja u 19 sati na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ovu knjigu igračku predstavit će dekan Ekonomskog fakulteta Vladimir Cini, akademkinja Dubravka Oraić-Tolić, urednica Nives Tomašević i autorica Jasna Horvat. Uglazbljenu poemu vile Oblakinje za vas će pjevati skladateljica Tamara Šarlija, a dramske će dionice čitati glumac Stipe Gugić. Večernje uprizorenje događat će se u Auli glagoljice koja će za ovu prigodu biti dio neba ukrašenog oblacima. Roman Vilijun svojevrsna je permutacija već postojećega romana Vilikon. Glavni su likovi isti – Marko Polo i Kublaj-kan, a identičan je i okvir priče ustrojen po magičnome kvadratu broja 12. Međutim, roman Vilijun u svojim leksikonskim dionicama oživotvoruje postaje na Putu svile te je na taj način kulturna iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile.Uživljavanjem u duh Marka Pola, prvoga globalnog putnika i drevnoga istraživača, čitatelj je pozvan na interaktivno korištenje ove  knjige igračke i njezino iščitavanje u mnogim smjerovima i na mnoge načine. Interaktivnost teksta pojačana je mogućnošću čitanja  uporabom pametnih naprava kojima čitatelj ključne točke Markova putovanja pronalazi uz pomoć QR kodova interpoliranih u knjigu i njima se upućuje na internetske stranice. Tako se putnički i misaoni nomadizam proširuje i na mrežni nomadizam otvoren svakomu onomu tko bi želio upoznati postaje na Putu svile u njihovu obliku kakav su imale u 13. stoljeću kada ih je posjećivao Marko Polo.

Vilijun je namijenjen svima koji su skloni putovanjima i upoznavanju samoga sebe očima drugoga. Interaktivnost ovoga teksta poziv je na papirnato i mrežno putovanje postajama Puta svile te na vlastitu izgradnju interaktivnoga itinerarija Marka Pola.  Roman je to u kojemu smo svi mi prvi put u drevnoj Kini. Živeći ulogu Marka Pola, postajemo nomadi, pripovjedači i istraživači dalekih predjela, kultura i običaja

PRIJAVA