Portal zadarske pisane baštine: od pergamene i papira do portala
Vrsta događaja: Predavanje
Predviđeno trajanje događaja: 45 min
Mjesto događaja: Dvorana 7
Izlagač: Nives Tomašević
Institucija: Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
Kratki životopis:
Nives Tomašević (1954.) docentica je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Većinu radnoga vijeka provela je u nakladništvu obavljajući najraznovrsnije poslove. Naslovno zvanje doktorice znanosti stekla je 2008. godine obranom doktorskoga rada “Tranzicija u izdavaštvu i proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala” na doktorskom studiju Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom stručne djelatnosti Nives Tomašević uredila je iznimno velik broj knjiga i pokrenula veći broj biblioteka, među ostalima biblioteku Rukoljub i Slon za mladež u nakladničkoj kući Slon, biblioteku Strani pisciu nakladničkoj kući Mozaik, a u Nakladi Ljevak biblioteke Povijest hrvatske književnosti, Povijest umjetnosti, Otvorenu knjigu, Academicu i Razotkrivanja (biblioteka je 2004. dobila nagradu “Josip Juraj Strossmayer” HAZU za najbolji izdavački projekt). Godine 1997. odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, a 2003. dobila je povelju Grada Osijeka za promicanje osječke pisane riječi. Tijekom cijeloga radnog vijeka predstavljala je knjige, sudjelovala u emisijama iz kulture, na književnim tribinama i provodila marketinške akcije. Uz uredničku aktivnost u Nakladi Ljevak Nives Tomašević objavljuje znanstvene radove, organizira radionice i vodi modul Nakladništva na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija. Suautorica je knjige “Knjiga, iluzija, tranzicija” koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem.
Marijana Tomić, od godine 2007. asistentica na Odjelu za informacijske znanosti gdje sudjeluje u izvođenju vježbi iz kolegija na temu organizacije informacija, obrade stare i rijetke građe, povijesti knjige, usmene i pisane kulture i teorije informacijskih znanosti. Prije zaposlenja na Odjelu za informacijske znanosti radila je godinu dana u Sveučilišnoj knjižnici Zadar, a prije toga pet godina kao jezična urednica u Uredu za odnose s javnošću Hrvatskih željeznica. Studentica je doktorskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu gdje je godine 2010. obranila sinopsis pod nazivom Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije koji radi pod mentorstvom prof.dr.sc. Matea Žagara i dr.sc. Zorana Velagića, izv. prof. U sklopu rada na doktorskoj disertaciji sudjeluje u razvoju računalnog programa za označivanje digitaliziranih inačica rukopisa i stare tiskane građe sa suradnicima s Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju Sveučililšta u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc. Marija Esserta. Sudjeluje kao suradnica na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Velagić) te kao suradnica na projektu uređenja knjižnice samostana sv. Frane u Zadru. Članica je Hrvatskog knjižničarskog društva gdje je u jednom mandatu bila potpredsjednica zadarskog ogranka društva. U sklopu društva, članica je Komisije za povijest knjige i knjižnica i Komisije za katalogizaciju. Članica je međunarodnog društva SHARP – The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing. Članica je i Društva prijatelja glagoljice u sklopu kojega radi na promicanju hrvatske glagoljske baštine među djecom te članica Matice hrvatske. Izvršna je urednica časopisa Libellarium koje izdaje Sveučilište u Zadru i članica organizacijskog odbora (tajnica) ljetnih škola u organizaciji doktorskog studija Društva znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru. Dobitnica je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2010. boravila je na tromjesečnoj stipendiji na Sveučilištu u Grazu, Vestigia institutu za istraživanje rukopisa, pod mentorstvom prof.dr.sc. Ericha Renharta. Od 24. do 26. rujna 2012. pomoću ERASMUS stipendije boravila je na Sveučililštu u Vilniusu, Litva (predavanja: Digitalna humanistika)
Suradnici na događaju: Marijana Tomić
Opis događaja: Kulturna baština jedna je od najvažnijih sastavnica kulturnog identiteta, zbog čega je njezino očuvanje, istraživanje i komunikacija jedno od nacionalnih prioriteta. Hrvatska srednjovjekovna tropismenost i trojezičnost kao poseban kulturni fenomen zahtijeva posebno izučavanje svih svojih sastavnica, napose glagoljske, a pretpostavke njezinu izučavanju jesu popisivanje i registracija zbirki i dokumenata unutar zbirki, izrada kataloga glagoljske pisane baštine, primjerena zaštita zbirki, te komunikacija, odnosno prezentacija baštine. Suvremena istraživanja kulturne baštine, pa tako i svih oblika kulturno-umjetničke baštine, ali i njezina zaštita i prezentacija, vezani su napose uz digitalizaciju, koja je usmjerena na komunikaciju baštine u cijelosti, ali i uz njezinu zaštitu te istraživanje suvremenim metodama, prvenstveno onima koji se razvijaju u okviru digitalne humanistike.
U radu će biti predstavljen Projekt Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom koji se provodi na Sveučilištu u Zadru u suradnji s Vestigia institutom za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, u Austriji. Projekt uz (1) digitalizaciju građe obuhvaća i (2) inventarizaciju i katalogizaciju (3) zaštitu građe, (4) istraživanje rukopisa (5) istraživanja potreba korisnika istraživača iz područja humanistike, (6) uspostavu centra za digitalnu humanistiku; te predstavlja (7) poligon za izvođenje laboratorijske i terenske nastave studenta informacijskih znanosti i studenata humanističkog, pa tako i povijesnoumjetničkog usmjerenja u svrhu senzibiliziranja studenata prema kulturnoj baštini i problemu njezine zaštite, obrade i komunikacije.
Po završetku projekta očekuju se da će javnosti biti dostupan portal zadarske pisane baštine na kojem će biti dostupna zbirka digitaliziranih rukopisa izrađena suvremenim metodama koje uključuju prezentnost i interaktivnost, online katalog, odnosno online bibliografija, rezultati znanstveno-istraživačkih radova predstavljeni na različite načine, među ostalim i kroz online Leksikon pojmova i novosti o projektu/suradnicima, prijedlozi za modele uporabe digitaliziranih sadržaja u nastavi i u turizmu, itd.. U sklopu izlaganja predstavit će se glavne značajke navedenog portala pisane baštine.
| 07.04.2016.
Vrsta događaja: Predavanje
Predviđeno trajanje događaja: 45 min
Mjesto događaja: Dvorana 7
Izlagač: Nives Tomašević
Institucija: Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru
Kratki životopis:
Nives Tomašević (1954.) docentica je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Većinu radnoga vijeka provela je u nakladništvu obavljajući najraznovrsnije poslove. Naslovno zvanje doktorice znanosti stekla je 2008. godine obranom doktorskoga rada “Tranzicija u izdavaštvu i proizvodnja knjige kao kulturnoga kapitala” na doktorskom studiju Hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom stručne djelatnosti Nives Tomašević uredila je iznimno velik broj knjiga i pokrenula veći broj biblioteka, među ostalima biblioteku Rukoljub i Slon za mladež u nakladničkoj kući Slon, biblioteku Strani pisciu nakladničkoj kući Mozaik, a u Nakladi Ljevak biblioteke Povijest hrvatske književnosti, Povijest umjetnosti, Otvorenu knjigu, Academicu i Razotkrivanja (biblioteka je 2004. dobila nagradu “Josip Juraj Strossmayer” HAZU za najbolji izdavački projekt). Godine 1997. odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, a 2003. dobila je povelju Grada Osijeka za promicanje osječke pisane riječi. Tijekom cijeloga radnog vijeka predstavljala je knjige, sudjelovala u emisijama iz kulture, na književnim tribinama i provodila marketinške akcije. Uz uredničku aktivnost u Nakladi Ljevak Nives Tomašević objavljuje znanstvene radove, organizira radionice i vodi modul Nakladništva na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija. Suautorica je knjige “Knjiga, iluzija, tranzicija” koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem.
Marijana Tomić, od godine 2007. asistentica na Odjelu za informacijske znanosti gdje sudjeluje u izvođenju vježbi iz kolegija na temu organizacije informacija, obrade stare i rijetke građe, povijesti knjige, usmene i pisane kulture i teorije informacijskih znanosti. Prije zaposlenja na Odjelu za informacijske znanosti radila je godinu dana u Sveučilišnoj knjižnici Zadar, a prije toga pet godina kao jezična urednica u Uredu za odnose s javnošću Hrvatskih željeznica. Studentica je doktorskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu gdje je godine 2010. obranila sinopsis pod nazivom Organizacija i aproprijacija tekstova hrvatskoglagoljskih brevijara na razmeđu rukopisne i tiskane tradicije koji radi pod mentorstvom prof.dr.sc. Matea Žagara i dr.sc. Zorana Velagića, izv. prof. U sklopu rada na doktorskoj disertaciji sudjeluje u razvoju računalnog programa za označivanje digitaliziranih inačica rukopisa i stare tiskane građe sa suradnicima s Fakulteta za strojarstvo i brodogradnju Sveučililšta u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc. Marija Esserta. Sudjeluje kao suradnica na projektu Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke (voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Velagić) te kao suradnica na projektu uređenja knjižnice samostana sv. Frane u Zadru. Članica je Hrvatskog knjižničarskog društva gdje je u jednom mandatu bila potpredsjednica zadarskog ogranka društva. U sklopu društva, članica je Komisije za povijest knjige i knjižnica i Komisije za katalogizaciju. Članica je međunarodnog društva SHARP – The Society for the History of Authorship, Reading, and Publishing. Članica je i Društva prijatelja glagoljice u sklopu kojega radi na promicanju hrvatske glagoljske baštine među djecom te članica Matice hrvatske. Izvršna je urednica časopisa Libellarium koje izdaje Sveučilište u Zadru i članica organizacijskog odbora (tajnica) ljetnih škola u organizaciji doktorskog studija Društva znanja i prijenos informacija Sveučilišta u Zadru. Dobitnica je nagrade Eva Verona koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2010. boravila je na tromjesečnoj stipendiji na Sveučilištu u Grazu, Vestigia institutu za istraživanje rukopisa, pod mentorstvom prof.dr.sc. Ericha Renharta. Od 24. do 26. rujna 2012. pomoću ERASMUS stipendije boravila je na Sveučililštu u Vilniusu, Litva (predavanja: Digitalna humanistika)
Suradnici na događaju: Marijana Tomić
Opis događaja: Kulturna baština jedna je od najvažnijih sastavnica kulturnog identiteta, zbog čega je njezino očuvanje, istraživanje i komunikacija jedno od nacionalnih prioriteta. Hrvatska srednjovjekovna tropismenost i trojezičnost kao poseban kulturni fenomen zahtijeva posebno izučavanje svih svojih sastavnica, napose glagoljske, a pretpostavke njezinu izučavanju jesu popisivanje i registracija zbirki i dokumenata unutar zbirki, izrada kataloga glagoljske pisane baštine, primjerena zaštita zbirki, te komunikacija, odnosno prezentacija baštine. Suvremena istraživanja kulturne baštine, pa tako i svih oblika kulturno-umjetničke baštine, ali i njezina zaštita i prezentacija, vezani su napose uz digitalizaciju, koja je usmjerena na komunikaciju baštine u cijelosti, ali i uz njezinu zaštitu te istraživanje suvremenim metodama, prvenstveno onima koji se razvijaju u okviru digitalne humanistike.
U radu će biti predstavljen Projekt Digitalizacija, bibliografska obrada i istraživanje tekstova zadarsko-šibenskog područja iz razdoblja do kraja 19. st. pisanih glagoljicom, bosančicom i latinicom koji se provodi na Sveučilištu u Zadru u suradnji s Vestigia institutom za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, u Austriji. Projekt uz (1) digitalizaciju građe obuhvaća i (2) inventarizaciju i katalogizaciju (3) zaštitu građe, (4) istraživanje rukopisa (5) istraživanja potreba korisnika istraživača iz područja humanistike, (6) uspostavu centra za digitalnu humanistiku; te predstavlja (7) poligon za izvođenje laboratorijske i terenske nastave studenta informacijskih znanosti i studenata humanističkog, pa tako i povijesnoumjetničkog usmjerenja u svrhu senzibiliziranja studenata prema kulturnoj baštini i problemu njezine zaštite, obrade i komunikacije.
Po završetku projekta očekuju se da će javnosti biti dostupan portal zadarske pisane baštine na kojem će biti dostupna zbirka digitaliziranih rukopisa izrađena suvremenim metodama koje uključuju prezentnost i interaktivnost, online katalog, odnosno online bibliografija, rezultati znanstveno-istraživačkih radova predstavljeni na različite načine, među ostalim i kroz online Leksikon pojmova i novosti o projektu/suradnicima, prijedlozi za modele uporabe digitaliziranih sadržaja u nastavi i u turizmu, itd.. U sklopu izlaganja predstavit će se glavne značajke navedenog portala pisane baštine.
| 07.04.2016.
