Izbornik

Prof. dr. sc. Jasna Horvat

Kontakt info

  • Kabinet: 24
  • Telefon: 031 224 400
  • Email: jasna@efos.hr

Termini konzultacija

  • Ponedjeljkom 10:00 - 11:00
  • Srijedom 14:30 - 15:30

Popis radova

Status zaposlenika

  • Djelatnik u radnom odnosu

Znanstveno-nastavno zvanje

  • Redoviti profesor u trajnom zvanju

Alikvot

Alikvot (Aliquot)

Autori: Horvat, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige: Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač: Algoritam

Grad: Zagreb

Godina: 2014

Stranica: 372

ISBN: 9789533166896

Ključne riječi: Alikvot; Dubrovnik; Diu; Vasco da Gama; roman; Ivana Brlić Mažuranić
(Aliquote; Dubrovnik; Diu; Vasco da Gama; novel; Ivana Brlić Mažuranić)

Sažetak: Alikvot je povijesni roman vremenski smješten u 15., 16. i 21. stoljeće. Radnja romana odvija se u Dubrovniku, Osijeku, Carigradu, Lisabonu, te u indijskoj pokrajini Goi i njezinu gradu-luci Diu. Nelinearnom pripovjedačkom tehnikom ispričana je životna priča Meleka Jaše Dubrovčanina u kojoj se ističe njegov doprinos na povijesnom prostoru Indije posebice iskazan u izgradnji i obrani grada-luke Diu, građenog po uzoru na grad Dubrovnik. Svako potpoglavlje romana imenovano je jednim glagoljičnim znakom-brojem, te broji 10 poglavlja i 4 epiloga (poglavlja mogu završiti s jednim ili više epiloga – ovisno o brojevima koji ih dijele „bez ostatka“)- Posebnu važnost rukopisu daje njegova utemeljenost na povijesnoj studiji Vladimira Mažuranića (Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji, godine 1480-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća, Zbornik Kralja Tomislava, JAZU 1925.), kao i činjenica da je istu studiju uporabila i Ivana Brlić-Mažuranić pri pisanju njezina nedovršena romana Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Roman Alikvot u cijelosti promovira važnost hrvatske kulturne baštine, upućuje u malo poznate događaje hrvatske povijesti iz doba renesanse kao i u sposobnost glagoljičkih znakova da stodobno iskazuju slova, simbole i brojeve. Uz Manifest aksiomatske književnosti kojim je autorica u Alikvotu pojasnila svoju oulipovsku poetiku, Alikvot ima i važnu obrazovnu ulogu te ulogu promotora hrvatske kulture. ŽIVOT KAO NEPREKINUTA IGRA – POGOVOR ANITE PETI-STANITĆ Alikvot JasneHorvat, književnice i znanstvenice, renesansne autorice u vječnoj potrazi za znanjem, saznavanjem i otkrivanjem nepoznatog na presjecištu prošlosti i sadašnjosti na mnogo je načina slojevit roman koji svojom unutrašnjom organizacijom provocira brojna, uvelike i divergentna čitanja. Plejada likova okupljena je oko onih za koje nam se čini da žive u sadašnjosti i onih za koje nam se može učiniti da su živjeli u prošlosti, ali zapravo u nekom cikličnom svijetu kakav je svijet Alikvota, još uvijek žive u svojoj intenzivno živoj sadašnjosti. Predstavnik sadašnjosti, ali istovremeno i mostova, je Dane Puljiz, u svom nastojanju da razumije sraz zapadnoeuropske i osmanske kulture, koji taj sraz pokušava proživjeti putovanjima svijetom za koje tek malobrojni pokazuju tračak razumijevanja, jednostavno zato što se ta traženja ne uklapaju ni u svakodnevicu koja se očekuje ni u pitanja koja se većini čine relevantnima. S onu stranu njegova puta stoje Vasco da Gama i Melek Jaša, obojica izrasli iz legende, ali ulogā podijeljenih drugačije nego što bismo očekivali. Snaga i odlučnost, kao i primanje i davanje, a onda i dijeljenje bez ostatka, na strani su nasilno odvedenoga, u početku poniznoga, izrasloga iz vlastite sjene, Dubrovčanina Melek Jaše, a ne velikana svjetske povijesti Vasca da Game. Ukotvljen u svim dostupnim tekstovima, počev od studije Vladimira Mažuranića “Melek Jaša Dubrovčanin u Indiji god. 1480.-1528. i njegovi prethodnici u Islamu prije deset stoljeća” iz 1925, a onda i povijesno-pustolovnog romana Ivane Brlić Mažuranić “Jaša Dalmatin: potkralj Gudžerata” iz 1937, ali izgrađen od tkanja imaginacije i poetske zasanjanosti, Alikvot je učeno štivo koje istovremeno omogućuje i čitanje s ključem, ali i intuitivnu avanturu (re)kreiranja teksta. Plovidba je to od Osijeka i Slavonije do Dubrovnika, a onda, očekivano, dalekim svjetskim morima u nepoznate krajeve. Prošlost oživljena u romanu relevantna je za sadašnjost. Prošlost je to koja, zbrojena i pomnožena, sa sadašnjošću tvori cjelinu na način kao što alikvot zajedno s brojem kojega je alikvot tvori cjelinu, neodvojiv od njega u tom specifičnom odnosu povezanosti, a opet svoj, samostalan u svojoj cjelovitosti i jedinstvenosti. U njihovu se prepletu uz već spomenute likove smještaju i brojni drugi, koji čitatelja uvode u avanturu, bilo da je riječ o naizgled sasvim običnoj Ružici koja je sve samo ne obična, bilo o matematičkim mudracima kao što su Pitagora, Eratosten ili Ulam. O kome se god radilo, u samom je središtu u svakom trenutku pripovijedanje o fraktalima života odabranih pojedinaca koji su se, prema autoričinu mišljenju, bezostatkapredalivlastitimvizijamaivlastituvremenu.Svjetovigledaninjihovimočimapredstavljajusvjetovegeneracijakoje se nadopunjuju i preklapaju, svjetove koji od nerazumljivih postaju bliži, ako ne i sasvim naši. Poglavlja u knjizi naslovljena su glagoljičkim slovima koja istovremeno predstavljaju brojeve, redom umnoške neparnih prostih brojeva. Podijele li se brojevi kojima su označena poglavlja bez ostatka trima prostim brojevima (3, 5 i 7) ijednim složenim brojem (brojem 9), dobiveni kvocijenti upućuju čitatelja na jedan ili više mogućih epiloga. Čemu takva konstrukcija? Igre radi, i one intuitivne, kakvu može razumjeti većina, nerijetko nesvjesna da u svakoj igri postoje pravila, i one matematičke, koja je dostupna samo odabranima, onima koji su svladali strah od matematičkih simbola i apstrakcija ugrađen u tolike druge. Svjesno ili nesvjesno, u svakoj igri, pa tako i u ovoj, prihvaćamo pravila prihvaćajući svijet u kojem se igra oblikuje. Alikvot, autoričin prvijenac, vjerojatno je upravo zbog svoje složenosti i slojevitosti u tolikoj mjeri odraz njezina intuitivnog i intelektualnog svijeta, zamišljen i ostvaren kao metatekst vođen matematičkim načelima, ovdje predan na odgonetavanje strpljivih. Anita Peti-Stantić

Izvorni jezik: Hrvatski

Znanstvena područja: Filozofija

Ustanove: Ekonomski fakultet, Osijek