Izbornik

Prof. dr. sc. Jasna Horvat

Kontakt info

  • Kabinet: 24
  • Telefon: 031 224 400
  • Email: jasna@efos.hr

Termini konzultacija

  • Ponedjeljkom 10:00 - 11:00
  • Srijedom 14:30 - 15:30

Popis radova

Status zaposlenika

  • Djelatnik u radnom odnosu

Znanstveno-nastavno zvanje

  • Redoviti profesor u trajnom zvanju

Alemperkina kazivanja

Alemperkina kazivanja (Gemfeather’s Sayings)
Autori: Horvat, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige: Autorske knjige, monografija, ostalo
Izdavač: Naklada Ljevak
Grad: Zagreb
Godina: 2005
Stranica: 87
ISBN: 953-178-666-6
Ključne riječi: Hrvatska mitologija; kulturna baština; kratke priče; poezija (Croatians mythology; historical heritage; short stories; poetry)
Sažetak: U svijetu starohrvatske mitologije (Pogovor knjizi Jasne Horvat Alemperkina kazivanja) U svojoj novoj knjizi Alemperkina kazivanja Jasna Horvat pripovijedno dočarava privlačan svijet praslavenske i potom starohrvatske poganske mitologije. Složene alegorično-simbolične mitološke predaje i legende autorica je namijenila djeci i ona ih iznosi na ležeran, pregledan način. U svom narativnom prikazu Jasna Horvat se služi naizmjeničnom uporabom stihova i proze, ali i njezina proza tako je strukturirana da se pristupačnost i ritmičnost proze naglašava čestim rimovanjem. Taj jednostavni, pitki stil prilagođen je djeci osnovnoškolskog. Prilagodba dugačkih, literarno kompleksnih, uglavnom epskih mitova nije novost u literaturi. Grčka i rimska mitologija bila je vrlo često adaptirana i obrađivana za potrebe mlađih čitalaca, ili skraćeno prepričana sa svrhom pružanja informativnog sadržajnog pregleda pojedinih općepoznatih mitova i mitoloških likova. U takvim adaptacijama ističe se knjiga Gustava Schwaba Najljepše priče klasične starine i Najljepši klasični mitovi u obradi Mirka Žeželja. Međutim, Jasna Horvat poput naše glasovite Ivane Brlić-Mažuranić posiže za najljepšim motivima staroslavenske i potom starohrvatske poganske starine. U proučavanju starohrvatskih mitova autorica se služila jednim popularnim, danas rijetkim i slabo dostupnim izdanjem, knjigom doktora Nikole Sučića Hrvatska narodna mitologija, biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena, objavljenoj u Zagrebu, 1943. godine. Tematika spisateljičine knjige iznimno je privlačna mladom čitateljstvu, ne samo zbog bogatstva bajkovitih likova i događaja, već je ta mitologija i pradrevno izvorište brojnih hrvatskih usmenih narodnih pjesama i folklornih običaja (kao npr. Ivanjski krijesovi, pjesme o Ladi, narodne priče o maljićima i macaklićima
itd.). Mitološke priče dotiču arhetipska mjesta čovjekova života. Primjerice tumačenje lika božice Lade povezano je sa svečanostima žetve i slavlja poljodjelskog uroda, te tako odražava temeljnu ljudsku potrebu za hranom. Poglavlje Ognjeni krijes tematizira proljetno buđenje života u prirodi i čovjeku, početak poljodjelskih radova i tjeranje zimskih okova. Interes za staru mitologiju osobito je velik u novijim etnološkim proučavanjima , ali također prisutan i u istraživanju onomastike, povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti i brojnim drugim disciplinama. Znanje o starim hrvatskim mitovima koje Jasna Horvat prezentira djeci probudit će ne samo njihovu književnu maštu, već će se pokazati korisnim u njihovom budućem pristupu i sagledavanju geneze hrvatske kulture i umjetnosti kao i njezine povezanosti s ostalim mitovima drevnih civilizacija. Iako je Jasna Horvat po struci profesorica statistike na osječkom Ekonomskom fakultetu, u ovoj knjizi ona otkriva poetičnu, nježnu i fantazijsku stranu svoje duše. Upravo kao i u njezinoj prvoj knjizi igrokaza Izgubljena vila (Osijek, 2002.), u svojoj novoj knjizi autorica potpuno uranja u svijet prastarih predaja i poganskih vjerovanja, te ih vadi iz zaborava. U svom pripovjednom prikazu mitološke borbe između personificiranih sila dobra i zla, Jasna Horvat uvijek pedagoški naglašava pobjedu dobrih ideala nad zlima, a pritom ipak zadržava uvjerljivost i zastrašujuću dojmljivost zlih likova. Istovremeno spisateljica ističe preko oprečnih mitoloških bića (zlih vila ljutica i dobrih vila, zlog Crnoboga i Črta nasuprot plemenitom Svarogu) podvojenost svijeta na lice i naličje, na svijetlu i tamnu stranu ljudskog okruženja, kao i čovjekove naravi. Promatramo li kompozicijski slijed mitoloških priča, uočavamo da svaka priča tvori zasebnu cjelinu, ali i neraskidivi pripovjedni niz, koji u povezanosti pruža cjelokupnu galeriju mitoloških likova i mitološke organizacije svijeta. Bitan dio knjige predstavlja i pregledan stručni tumač mitoloških likova i pojmova koji se u pričama spominju i tematiziraju. Djeca će se lako uživjeti u svježe i zanimljivo ozračje ovih kratkih starohrvatskih mitoloških priča, a likovi koje će upiti iz knjige bit će im vrijedno vrelo u poticanju maštovitosti, ali također i u razumijevanju folklornih tradicija, simbola i običaja. Dr.sc. Hrvojka Mihanović-Salopek
Izvorni jezik: Hrvatski