Izbornik

Glagoljički murali

Lokacija

Ekonomski fakultet u Osijeku,
Trg Ljudevita Gaja 7,
31000 Osijek, Hrvatska

Vladimir Prelog

Vladimir Prelog – kralj kemije

Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1996.

 

Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina.
Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju. 
Vladimir Prelog
prigodom primanja Nobelove nagrade 1975. godine

 

Zemlja je kiralna[1]
Uživajte u simetriji gdje god je susreli.
Vladimir Prelog

 

Rođen u Sarajevu, osnovnu je školu i dio srednjoškolskoga obrazovanja proveo u Zagrebu, a preostale dvije godine srednjoškolskog obrazovanja u Osijeku. Naklonost kemiji pridobio je od svog osječkog profesora kemije Ivana Kurija. Prvi znanstveni rad objavio je kao 15-ogodišnjak u čuvenom časopisu Chemiker – Zeitung. Studij kemije završio je u Pragu, a doktorski rad obranio je na Češkoj visokoj tehničkoj školi. Jedno je vrijeme radio u laboratoriju kemijske veletrgovine, a nakon toga na Tehničkome fakultetu u Zagrebu gdje je predavao organsku kemiju. Hrvatsku je napustio na poziv Lavoslava Ružičke kojemu se pridružio u Švicarskom inkubatoru nobelovaca – Visokoj tehničkoj školi u Zürichu (ETH). Nobelovu nagradu primio je 1975. godine za istraživanje stereokemije organskih molekula i reakcija. Nagradu mu je u Stockholm uručio švedski kralj Carl Gustav XVI.

Vladimir Prelog bio je stanovnik mnogih zemalja među kojima je uvijek isticao Hrvatsku, Češku i Švicarsku, a od gradova je izdvajao gradove svoje mladosti – Osijek, Zagreb i Sarajevo. Primio je počasne doktorate na brojnim sveučilištima kao i počasna članstva na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te na drugim akademija znanosti diljem svijeta. Hrvatsku je posljednji put posjetio 1989. godine kada mu je dodijeljen počasni doktorat Sveučilišta u Osijeku.

Vladimir Prelog bio je poliglot i vješt narator. Nakon njegove smrti u  Zürichu, urna mu je prenesena u Zagreb i danas se nalazi u grobnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Mirogoju. Američki kemičar Barry Sharpless označio je Vladimira Preloga kraljem kemije, a ta neformalna titula Vladimiru Prelogu pripada i dandanas.



[1] Kiralnost (grč. cheir – ruka) je pojava kada se neki predmet ne može preklopiti sa svojom zrcalnom slikom. Kiralni predmeti imaju dva oblika (lijevi i desni) te se kao primjeri mogu navesti puževe kućice, vijci, spirale, ljudske ruke. Akiralni su predmeti čaša, lopta ili, primjerice, kvadrat. Osim predmeta iz svakodnevnog života (a)kiralnost posjeduju i molekule. Akiralne molekule su molekule metana, vode, kisika, ugljikovog monoksida i dioksida, dušika itd., dok su kiralne molekule molekule većine aminokiselina, molekule šećerâ, nukleinskih kiselina itd. Kiralne molekule izgrađuju sva poznata bića pa tako i ljude.